Nakon izgradnje crkve i samostana, u Široki Brijeg već tijekom 19. st. pristižu prve umjetnine. Iako su radovi uglavnom religiozne tematike i nepoznatih autora, ispostaviti će se kao temelj za kulturološku revitalizaciju nakon brojnih neprilika koje donose svjetski ratovi. Osnove izgradnje Franjevačke galerije na Š. Brijegu donosi samostanska riznica otvorena 1979. godine, u čijem vlasništvu su brojne slike starih majstora, crkveno posuđe, ruho i stare knjige. Tijekom idućeg desetljeća samostan organizira brojne izložbe i tako pribavlja umjetnička djela trajnijeg značaja. Konačno, 1990. godine je dovršena zgrada u kojoj je uskoro otvoren stalni postav Franjevačke galerije Široki Brijeg. Osim već spomenute riznice stalni su postav sačinjavali izlošci slikara i kipara hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, umjetnika naivne umjetnosti te djela avangardnih umjetnika. U trećem dijelu izložena su djela hercegovačkih slikara. Početkom Domovinskog rata stalni je postav maknut, a umjetnine su razmještene i pohranjene. Također je Galerija primila brojne umjetnine iz drugih muzeja i zbirki koji su bili ugroženi zbog ratnih djelovanja. Od otvorenja Galerije do danas priređene su brojne izložbe poznatih i manje poznatih umjetnika u galerijskim prostorima. Uz Galeriju je povezan i osnutak Akademije likovnih umjetnosti mostarskoga sveučilišta na Širokom Brijegu.