S početkom gradnje samostana Humac, Ljubuški, hercegovački franjevci osnovali su 1867. samostansku knjižnicu. Kada je samostan bio izgrađen, knjige su se nalazile u različitim prostorijama. Godine 1968. bila je uređena posebna prostorija u zapadnom samostanskom krilu, gdje su prenesene sve knjige s rukopisima i arhivskim spisima. Knjižnica broji danas preko 20.000 primjeraka knjiga iz gotovo sva područja prirodnih i društvenih znanosti: ascetika, beletristika, biblijske znanosti, povijest, pravo, franjevaštvo, katehetika, leksika, lingvistika, prirodne znanosti i dr. U njoj se nalaze dobro očuvane stare knjige iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća. Poseban dio obuhvaća periodiku iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U raritete humačke knjižnice spada skupina knjiga grčko-rimskih klasika, te djela franjevačkih spisatelja. Između ostalih,vrijedno je spomenuti: Homerovu Odiseju tiskanu 1533., Ilijadu tiskanu 1537., Plutarhovu Moralia opusculorum, Herodijanove Historiae, Ciceronove Epistolae ad Atticum, pjesme Horacija Flaka izdane 1606., te djela hrvatskih velikana Matije Divkovića, Ivana Ančića, Filipa Lastrića, Lovre Šitovića, Rafe Barišića i djela hercegovačkih franjevaca. Knjižnica je krajem 2003. temeljito obnovljena i smještena u zapadno krilo samostana.