Bilizi, kamici, stećci ili mramorovi, srednjovjekovni su kameni nadgrobni spomenici, koji se pojavljuju u 13. stoljeću, s vrhuncem uporabe i razvoja u 14. i 15. st. Prema dosadašnjim istraživanjima poznato je oko sedamdeset tisuća biliga, od čega u Hercegovini i Bosni 86 posto, a ostatak u Hrvatskoj, Crnoj Gori i u Srbiji. Najbrojnija grobišta biliga nalaze se na području Hercegovine. Najveću pozornost izazivaju ukrasi i simboli na bilizima, koji su poznati na šest tisuća primjeraka. Motivi se mogu svrstati u više kategorija: bordure, astralni motivi, križevi, oružje, životinje, ljudske figure i scene (kolo, lov, turniri). U tipične hercegovačke motive spada povijena lozica s trolistom, arkade s polukružnim ili šiljatim lukovima, štitovi s mačem, kolo i lov na jelena. Izbor motiva odraz je vjerske kršćanske ikonografije. Ptice, jeleni, konji i kola mogu simbolizirati selidbu pokojnikove duše. Tijela su pokapana u ispruženu položaju, s glavom prema zapadu i nogama prema istoku. Natpisi na bilizima, njih oko četiristo, kriju mnoge tajne drevnih klesara i pisara. Nijedan natpis nema formulaciju koja bi se mogle odnositi na heretično učenje. Na Diliću se nalazi 35 biliga. Dio je ugrađen u obližnju cestu 1931., a 11 primjeraka nalazi se u suhozidu pored ceste. Ukrašeno je njih 17, zacijelo imućnijih pokojnika. Od 2016. g. ovo je jedan od dvadeset dva lokaliteta iz BiH sa stećcima na UNESCO–voj Listi svjetske baštine.
Odgovori